Bio je Gavrlio Princip, Vili, Simke, Japanac i još mngo toga u svojoj bogatoj filmskoj karijeri, koju su obeležile saradnje sa najvećim rediteljima Markovićem, Zafranovićen, Kadijevićem, Šotrom, A sve je počelo sa Goranom Paskaljevićem.

Irfan Mensur, glumac i čaln žirija Glavnog takmičarskog programa 17. LIFFE-a: „Zajedno smo počeli karijere. Njemu je „Čuvar plaže u zimskom periodu“ bio prvi film, a meni prva uloga. Drugi film „Pas koji je voleo vozove“ snimili smo godinu dana nakon toga.  A kada je radio film „Poseban tretman“ zvao me je da igram jednu ulogu . Shvatio  sam da me zove zato što smo dobri prijatelji. Pročitao sam scenario i rekao mu da ta uloga nije za mene. Bio je jedan period kada nismo komunicirali 5-6 meseci. Snimao  je film „Sumrak“ sa Karlom Maldenom, i zovu me iz produkcije i kažu da ima jedna lepa uloga za mene, ali pošto su u organizacionom rasulu, ne znaju kog dana će biti snimanje, ali da budem spreman svakog dana da avionom u 5h ujutru odletim za Zadar. Sa spakovanom torbom pored kreveta sam čekao danima. U novinama pročitam da je završeno snimanje, a mene niko nije obavestio. Pogrešno su mu preneli da nisam zainteresovan za taj film. Nismo razgovarali mesecima.“

„Teško je gledati film, a moraš da gledaš reditelja. Ovo je festival filmske režije.  Nagrađujemo reditelja, njegov postupak, zahteve, estetiku. Ovaj Festival zaslužuje da ostane kakav jeste. Ono što sam video na otvaranju, hepening na ulici, na sceni, sve je bilo na nivou, onako kako i priliči.“

Uskoro ćemo Irfana Mensura gledati u ostvarenju koje  sa nestrpljenjem očekujemo, „Djeca Kozare“ Lordana Zafranovića.

„Jedva čekam da vidim taj film,biće to praznik, verujte mi. U životu nisam držao u ruci takav scenario. Kaže Lordan meni kako ima jednu fantastičnu scenu za mene. Nije velika uloga, ali efektna, kaže. Bez pogovora pristajem. „Dvojica u uniformi vuku jednog  da ga streljaju, ali pre nego što ga streljaju on se okrene i mi vidimo Rade Šerbedćija, onda isto ta scena, ali kad se okrene ono Pera Božović.“, kaže i nabroji još pet, šest imena velikih glumaca i kaže kako hoće da im napravi omaž  tim krupnim kadrovima. To je hteo i meni da napravi. Onda mi je namenio jednu veću ulogu pukovnikai na kraju i od toga ništa, nego mi je dao još veću ulogu. Tako da sam u „Djeci Kozare“ odigrao upravnika Crvenog križa u Zagrebu.“